U Hrvatskoj počela primjena usluge SEPA izravnog terećenja (SDD)- 05.06.2017.

Što je SEPA?

SEPA – jedinstveno područje plaćanja u eurima (eng. Single Euro Payments Area) jest područje  na kojem potrošači, poslovni subjekti i tijela javne vlasti mogu izvršavati i primati plaćanja u eurima pod jednakim osnovnim uvjetima, pravima i obvezama, neovisno o njihovoj lokaciji.

Cilj SEPA inicijative jest uspostava jedinstvenog sustava platnog prometa.

SEPA područje obuhvaća 34 države: sve članice EU te Island, Lihtenštajn, Norvešku, Švicarsku, Monako i San Marino.

SEPA u RH

Provedba SEPA projekta u Hrvatskoj u tehničkom smislu predstavlja i djelomičnu reformu platnog sustava, jer će SEPA pravilima biti obuhvaćene i nacionalne platne transakcije u kunama. Svi se poslovni subjekti u RH trebaju prilagoditi za uvođenje i prihvat novih platnih poruka.

  • 6. lipnja 2016. uveden je novi format zbrojnog naloga za prijenos
  • od 5. lipnja 2017. izravno terećenje odvija se prema novim pravilima.

Svu potrebnu dokumentaciju možete pronaći u rubrici Upute za korisnike.

Promjene u platnom sustavu

Provedba SEPA projekta u Hrvatskoj u tehničkom smislu predstavlja i djelomičnu reformu platnog sustava budući da podrazumijeva ukidanje dosadašnjeg načina provedbe kreditnih transfera (naloga za plaćanja) i izravnih terećenja. Hrvatska bankovna zajednica u suradnji s HNB-om donijela je odluku da će navedena pravila biti primijenjena i na sve kunske transakcije, s ciljem da budući prelazak na euro bude što jednostavniji i brži.

Rok za migraciju postojećih kreditnih transfera u kunama na HRK SCT shemu u Republici Hrvatskoj je 06.06.2016. sukladno Nacionalnom planu migracije na SEPA.

SEPA letak

Hrvatski SEPA Forum izradio je letak o izmjenama u platnom prometu u 2016. godini u cilju informiranja i educiranja korisnika platnih usluga o primjeni SEPA pravila za plaćanja u kunama i eurima.
S ciljem bržeg i lakšeg poslovanja, uvode se jednaki standardi, formati izvršenja plaćanja za sve valute.
Letak sadrži informacije o SEPA području, kreditnom transferu i izravnom terećenju, a navedene su i promjene koje SEPA donosi poslovnim subjektima i potrošačima.

Letak možete preuzeti ovdje.

Pojmovnik

BBAN – identifikacijski broj računa za plaćanje kojim se jednoznačno utvrđuje  individualni račun za plaćanje kod pružatelja platnih usluga u nekoj državi članici i koji se može koristiti samo  za nacionalne platne transakcije, a taj se isti račun za plaćanje za prekogranične platne  transakcije utvrđuje pomoću IBAN-a

BIC – poslovni identifikacijski kod kojim se nedvosmisleno utvrđuje pružatelj platnih usluga, a čije elemente određuje Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO).

IBAN – međunarodni identifikacijski broj računa za plaćanje kojim se jednoznačno  utvrđuje individualni račun za plaćanje u nekoj državi članici, a čije elemente određuje Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO).  Sastavljen je od najviše 34 alfanumerička znaka koji precizno identificiraju državu, banku te klijentov račun u banci. Hrvatski IBAN se sastoji uvijek od 21 znaka. Takvo određenje računa omogućuje automatsko procesuiranje i obradu naloga do računa korisnika.

Obavijest korisnicima platnih usluga o uvođenju IBAN-a u nacionalni platni promet

Izravno terećenje (engl. Direct debit – SDD) – nacionalna ili prekogranična platna usluga za terećenje platiteljeva računa za plaćanje, kada platnu transakciju inicira primatelj plaćanja na osnovi  suglasnosti platitelja.

Korisnik platnih usluga – fizička ili pravna osoba koja se koristi platnom uslugom u  svojstvu platitelja ili primatelja plaćanja.

Kreditni transfer (engl. Credit transfer – SCT) – nacionalna ili prekogranična platna usluga kojom se račun za plaćanje primatelja plaćanja odobrava za platnu transakciju ili niz platnih transakcija na teret  platiteljeva računa za plaćanje od strane pružatelja platnih usluga kod kojeg se vodi platiteljev račun za  plaćanje, na osnovi instrukcije koju daje platitelj.

Međunarodna platna transakcija – platna transakcija u čijem obavljanju sudjeluju  dva pružatelja platnih usluga, od kojih jedan pružatelj platnih usluga (primatelja plaćanja ili platitelja) posluje u Republici Hrvatskoj, a drugi pružatelj platnih usluga (platitelja ili primatelja plaćanja) posluje prema propisima treće države.

Nacionalna platna transakcija – je platna transakcija u čijem obavljanju sudjeluju  platiteljev pružatelj platnih usluga i pružatelj platnih usluga primatelja plaćanja ili samo jedan pružatelj platnih usluga koji posluju u Republici Hrvatskoj.

Nalog za plaćanje – instrukcija koju platitelj ili primatelj plaćanja podnosi svojem  pružatelju platnih usluga, a kojom se traži obavljanje platne transakcije.

Naplata – dio transakcije izravnog terećenja koji započinje njezinim iniciranjem od  strane primatelja plaćanja sve do njezina završetka u obliku uobičajenog terećenja  platiteljeva računa za plaćanje.

Okvirni ugovor – ugovor o platnim uslugama kojim se uređuje buduće obavljanje  platnih transakcija, a koji može sadržavati obvezu i uvjete otvaranja i vođenja računa za plaćanje.

Ovlaštenje (engl. mandate) – izražavanje suglasnosti i davanje odobrenja koje platitelj daje primatelju plaćanja i (izravno, ili neizravno preko primatelja plaćanja) platiteljevu pružatelju platnih usluga, da bi se primatelju plaćanja omogućilo iniciranje naplate za terećenje  platiteljeva naznačenog računa za plaćanje te da bi se omogućilo da platiteljev pružatelj platnih usluga postupi prema takvim instrukcijama.

Platna transakcija – polaganje, podizanje ili prijenos novčanih sredstava koje je inicirao platitelj ili primatelj plaćanja, bez obzira na to kakve su obveze iz odnosa između platitelja i primatelja plaćanja.

Platitelj – fizička ili pravna osoba koja ima račun za plaćanje i koja da suglasnost za  obavljanje naloga za plaćanje s tog računa ili, ako platiteljev račun za plaćanje ne postoji, fizička ili pravna osoba koja daje nalog za plaćanje u korist računa za plaćanje primatelja plaćanja.

Platna shema – jedinstveni skup pravila, praksi, standarda i/ili provedbenih  smjernica, dogovorena između pružatelja platnih usluga za obavljanje platnih transakcija u Uniji i u državama članicama, koji je odvojen od bilo kakve infrastrukture ili platnog sustava koja/koji podupire njegovu primjenu.

Platni sustav – sustav za prijenos novčanih sredstava s formalnim i standardiziranim postupcima i zajedničkim pravilima za obradu, obračun ili namiru platnih transakcija.

Potrošač – fizička osoba koja u ugovorima o platnim uslugama djeluje izvan  područja trgovačke, poslovne ili profesionalne djelatnosti.

Prekogranična platna transakcija – platna transakcija u čijem obavljanju sudjeluju dva pružatelja platnih usluga od kojih jedan pružatelj platnih usluga (primatelja plaćanja ili platitelja) posluje u Republici Hrvatskoj, a drugi pružatelj platnih usluga (platitelja ili primatelja plaćanja) posluje prema propisima druge države članice.

Primatelj plaćanja – fizička ili pravna osoba koja ima račun za plaćanje i za koju su namijenjena novčana sredstva koja su predmet platne transakcije.

Račun za plaćanje – račun koji glasi na jednoga ili više korisnika platnih usluga, a koristi se za obavljanje platnih transakcija.

R-transakcija – platna transakcija koju pružatelj platnih usluga ne može propisno obaviti, ili koja ima za posljedicu iznimnu obradu, između ostaloga, zbog nedostatka novčanih sredstava, opoziva, pogrešnog iznosa ili pogrešnog datuma, nedostatka ovlaštenja ili pogrešnog, odnosno zatvorenog računa.

SEPA (engl. Single Euro Payment Area) – područje u kojemu platitelji mogu zadavati i primati plaćanja u eurima, po istim osnovnim uvjetima, pravima i obvezama, bez obzira na to gdje se nalaze.