U Hrvatskoj počela primjena usluge SEPA izravnog terećenja (SDD)- 05.06.2017.

Što je SEPA?

SEPA – jedinstveno područje plaćanja u eurima (eng. Single Euro Payments Area) jest područje  na kojem potrošači, poslovni subjekti i tijela javne vlasti mogu izvršavati i primati plaćanja u eurima pod jednakim osnovnim uvjetima, pravima i obvezama, neovisno o njihovoj lokaciji.

Cilj SEPA inicijative jest uspostava jedinstvenog sustava platnog prometa.

SEPA područje obuhvaća 34 države: sve članice EU te Island, Lihtenštajn, Norvešku, Švicarsku, Monako i San Marino.

SEPA u RH

Provedba SEPA projekta u Hrvatskoj u tehničkom smislu predstavlja i djelomičnu reformu platnog sustava, jer će SEPA pravilima biti obuhvaćene i nacionalne platne transakcije u kunama. Svi se poslovni subjekti u RH trebaju prilagoditi za uvođenje i prihvat novih platnih poruka.

  • 6. lipnja 2016. uveden je novi format zbrojnog naloga za prijenos
  • od 5. lipnja 2017. izravno terećenje odvija se prema novim pravilima.

Svu potrebnu dokumentaciju možete pronaći u rubrici Upute za korisnike.

Promjene u platnom sustavu

Provedba SEPA projekta u Hrvatskoj u tehničkom smislu predstavlja i djelomičnu reformu platnog sustava budući da podrazumijeva ukidanje dosadašnjeg načina provedbe kreditnih transfera (naloga za plaćanja) i izravnih terećenja. Hrvatska bankovna zajednica u suradnji s HNB-om donijela je odluku da će navedena pravila biti primijenjena i na sve kunske transakcije, s ciljem da budući prelazak na euro bude što jednostavniji i brži.

Rok za migraciju postojećih kreditnih transfera u kunama na HRK SCT shemu u Republici Hrvatskoj je 06.06.2016. sukladno Nacionalnom planu migracije na SEPA.

SEPA letak

Hrvatski SEPA Forum izradio je letak o izmjenama u platnom prometu u 2016. godini u cilju informiranja i educiranja korisnika platnih usluga o primjeni SEPA pravila za plaćanja u kunama i eurima.
S ciljem bržeg i lakšeg poslovanja, uvode se jednaki standardi, formati izvršenja plaćanja za sve valute.
Letak sadrži informacije o SEPA području, kreditnom transferu i izravnom terećenju, a navedene su i promjene koje SEPA donosi poslovnim subjektima i potrošačima.

Letak možete preuzeti ovdje.

SEPA

Osnovne informacije

Što je SEPA?

SEPA – jedinstveno područje plaćanja u eurima (engl. Single Euro Payments Area) jest područje  na kojemu potrošači, poslovni subjekti i tijela javne vlasti mogu uplaćivati i primati plaćanja u eurima pod jednakim osnovnim uvjetima, pravima i obvezama, neovisno o njihovoj lokaciji.

Cilj inicijative SEPA-e  je uspostava jedinstvenog sustava platnog prometa.

Područje SEPA-e obuhvaća 34 države: sve članice EU-a te Island, Lihtenštajn, Norvešku, Švicarsku, Monako i San Marino.

SEPA-podrucje-karta

Slika: Države SEPA-e
Izvor: www.ecb.europa.eu

Rokovi migracije na SEPA-i

Uredbom (EU) 260/2012 propisani su krajnji rokovi za uvođenje standarda SEPA-e za obavljane kreditnih transfera i izravnih terećenja u eurima. Krajnji rok propisan za države članice u kojima je službena valuta euro je 1. veljače 2014., a za države članice koje nemaju euro kao valutu, pa i za Republiku Hrvatsku, jest 31. listopada 2016. godine.

Amandmanom Europske komisije na Uredbu (EU) br. 260/2012 koji je usvojen Uredbom (EU) br. 248/2014 uvedeno je dodatno 6-mjesečno tranzicijsko razdoblje (do 1.8.2014.) za prihvat plaćanja koja nisu u formatu SEPA-e za države u kojima je službena valuta euro.

Link na Press Release ECB-a http://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2014/html/pr140109_1.en.html

SEPA u EU-u

SEPA je započela kao inicijativa europske bankarske industrije koja je 2002. godine osnovala Europsko platno vijeće (EPC) kao koordinacijsko tijelo nadležno za donošenje odluka o platnom prometu. Cilj EPC-a je potpora i promoviranje SEPA-e, a jedna od vodećih odgovornosti je razvoj i održavanje platnih shema i okvira za instrumente SEPA-e .

SEPA je prvobitno bila tržišna inicijativa, ali je zbog sporog procesa migracije zaključeno da je potrebna regulatorna intervencija na razini EU-a da bi se projekt uspješno završio u razumnomu vremenskom roku.

Na razini Europske unije najvažnija tijela za razvoj projekta SEPA-e  su Europska komisija (EK) i Europska središnja banka (ECB) koje su, da bi se u upravljanje projektom SEPA uključila, osim strane ponude (koja je jedina zastupljena u Europskomu platnom vijeću), i strana potražnje, osnovale Vijeće SEPA (engl. SEPA Council) u lipnju 2010. godine. Odlukom Upravnog odbora ECB-a 19. prosinca 2013. Vijeće SEPA je zamijenjeno Odborom za mala plaćanja u eurima (engl. Euro Retail Payments Board ERPB). U radu ERPB-a sudjeluje 7 predstavnika ponude, 7 predstavnika potražnje,5 predstavnika središnjih banaka iz država članica u kojima je službena valuta euro i 1 predstavnik središnje banke iz države članice koja nema euro kao službenu valutu.