Promjene u HRK SCT platnoj shemi***Preostala još dva roka za prelazak na SEPA izravno terećenje, 9.2.2019. i 3.6.2019. godine. Po završetku prijelaznog razdoblja, izvršavat će se isključivo SEPA izravna terećenja

Što je SEPA?

SEPA – jedinstveno područje plaćanja u eurima (eng. Single Euro Payments Area) jest područje  na kojem potrošači, poslovni subjekti i tijela javne vlasti mogu izvršavati i primati plaćanja u eurima pod jednakim osnovnim uvjetima, pravima i obvezama, neovisno o njihovoj lokaciji.

Cilj SEPA inicijative jest uspostava jedinstvenog sustava platnog prometa.

SEPA područje obuhvaća 34 države: sve članice EU te Island, Lihtenštajn, Norvešku, Švicarsku, Monako i San Marino.

SEPA u RH

Provedba SEPA projekta u Hrvatskoj u tehničkom smislu predstavlja i djelomičnu reformu platnog sustava, jer će SEPA pravilima biti obuhvaćene i nacionalne platne transakcije u kunama. Svi se poslovni subjekti u RH trebaju prilagoditi za uvođenje i prihvat novih platnih poruka.

  • 6. lipnja 2016. uveden je novi format zbrojnog naloga za prijenos
  • od 5. lipnja 2017. izravno terećenje odvija se prema novim pravilima.

Svu potrebnu dokumentaciju možete pronaći u rubrici Upute za korisnike.

Promjene u platnom sustavu

Provedba SEPA projekta u Hrvatskoj u tehničkom smislu predstavlja i djelomičnu reformu platnog sustava budući da podrazumijeva ukidanje dosadašnjeg načina provedbe kreditnih transfera (naloga za plaćanja) i izravnih terećenja. Hrvatska bankovna zajednica u suradnji s HNB-om donijela je odluku da će navedena pravila biti primijenjena i na sve kunske transakcije, s ciljem da budući prelazak na euro bude što jednostavniji i brži.

Rok za migraciju postojećih kreditnih transfera u kunama na HRK SCT shemu u Republici Hrvatskoj je 06.06.2016. sukladno Nacionalnom planu migracije na SEPA.

SEPA letak

Hrvatski SEPA Forum izradio je letak o izmjenama u platnom prometu u 2016. godini u cilju informiranja i educiranja korisnika platnih usluga o primjeni SEPA pravila za plaćanja u kunama i eurima.
S ciljem bržeg i lakšeg poslovanja, uvode se jednaki standardi, formati izvršenja plaćanja za sve valute.
Letak sadrži informacije o SEPA području, kreditnom transferu i izravnom terećenju, a navedene su i promjene koje SEPA donosi poslovnim subjektima i potrošačima.

Letak možete preuzeti ovdje.

SEPA izravno terećenje – SDD

  1. Hoće li biti moguće provoditi izravna terećenja u RH za naloge u kunama? Da, 01.10.2016. u RH će se izravna terećenja provoditi SEPA nalozima i to isključivo u kunama. U ovom trenutku neće biti moguće provoditi izravna terećenja u drugim valutama. Više informacija potražite na http://www.sepa.hr/upute-za-korisnike/ ili kontaktirajte vašu poslovnu banku.
  2. Što točno znače SEPA suglasnosti za Osnovno/Poslovno izravno terećenje, da li ih je potrebno slati svim poslovnim partnerima i do kojeg roka?Ako nemate dogovoren takav način naplate, Suglasnosti ne treba slati nikome. Potpisivanjem Suglasnosti za SEPA izravno terećenje platitelj daje Suglasnost primatelju plaćanja za iniciranje naloga SEPA izravnog terećenja na teret računa platitelja. Suglasnost se ujedno smatra i autorizacijom danom banci platitelja za terećenje računa platitelja. U Osnovnoj HRK SDD shemi, Suglasnost daje platitelj koji je potrošač (fizička osoba) onim poslovnim subjektima - pravnim osobama koje nude takav oblik naplate za isporučenu robu i usluge korištenjem platne usluge SEPA izravno terećenje. Za razliku od Osnovne sheme izravnog terećenja u kunama, SEPA Suglasnost prema Pravilima Poslovne HRK SDD sheme daje platitelj koji je nepotrošač svojim poslovnim subjektima Provedbu naplate izravnim terećenjem naravno treba imati ugovorenu i sa svojom poslovnom bankom. Do sada ugovorena izravna terećenja će se migrirati automatski između banaka i primatelja plaćanja te nema slanja Suglasnosti od primatelja platitelju.
  3. Ima li kupac pravo na povrat plaćenog iznosa u roku od 8 tjedana ako je plaćanje izvršeno korištenjem platne usluge izravnog terećenja, a kuporpodaja se odvija između dviju pravnih osoba temeljem R1 računa? Na odnos između dviju pravnih osoba primjenjuju se Pravila Poslovne HRK SDD sheme koja ne predviđa povrat sredstava autoriziranog izravnog terećenja. Razlog tomu su dodatne provjere na strani PPU platitelja. Naime, za razliku od Osnovne HRK SDD Sheme, Poslovna HRK SDD Shema zahtijeva od PPU platitelja i platitelja da se dogovore o provjerama koje će se provoditi za svaki SDD nalog kako bi se osiguralo da je on autoriziran na temelju Suglasnosti.
  4. Da li danas već neka banka u RH u potpunosti nudi SEPA SDD transakcije plaćanja ?Sukladno Nacionalnom planu migracije na SEPA, početak obračuna platnih transakcija SEPA izravnog terećenja u kunama prema Pravilima HRK SDD sheme predviđen je nakon 01.10.2016., nakon prilagodbe nacionalne platne infrastrukture za njihovu obradu. SEPA izravna terećenja u eurima nisu obuhvaćena u ovoj fazi nacionalnog SEPA projekta u RH stoga ih banke do daljnjega niti neće moći nuditi.
  5. Mora li suglasnost biti u papirnom obliku? Što se priznaje kao valjana suglasnost? HRK SDD shema za provođenje SEPA izravnog terećenja za sada podrazumijeva suglasnost u papirnom obliku. Suglasnost može biti dana posebno, kao dio ugovora ili na neki drugi prikladan način. Također, planirana je implementacija EPC standarda e-suglasnosti, ali ne u ovoj fazi implementacije SEPA projekta. Pravilima Sheme je definiran obavezan sadržaj koji suglasnost mora imati. Suglasnost koja sadrži propisane podatke i koju je platitelj potpisao i predao primatelju plaćanja smatra se valjanom. Primatelj plaćanja mora osigurati da dokument o Suglasnosti sadrži obveznu zakonsku formulaciju i obvezni skup informacija kako je propisano Pravilima SDD sheme.
  6. Zašto se kod provođenja izravnog terećenja suglasnost daje samo primatelju plaćanja? EPC (European Payments Council – Europsko platno vijeće) svojim pravilima za provođenje SEPA izravnih terećenje je propisao da platitelj daju suglasnost primatelju plaćanja. Primatelj temeljem potpisane suglasnosti inicira naloge izravnog terećenja te je odgovoran za sva izravna terećenja koja se provedu temeljem njegovog naloga te primatelj zbog eventualnih reklamacija platitelja treba kod sebe imati potpisane suglasnosti . Pretpostavljamo da će neke banke s primateljima ugovoriti da u ime primatelja preuzimaju suglasnosti od platitelja, te će možda istu uslugu ponuditi i putem internet bankarstva.
  7. Zašto se SEPA izravna terećenja izvršavaju samo na međubankovni radni dani (pon. – pet.)? Utječu li na izvršenje izravnih terećenja praznici u drugim državama?U novim nalozima SEPA izravnog terećenja (pain.008) biti će nalozi zadani u banci primatelja koji će teretiti račune platitelja u svim bankama. Da bi svi potrošači platitelji bili u ravnopravnom, istom položaju, nalozi se mogu izvršavati samo na međubankovne radne dane. Glede praznika u drugim državama, u ovoj fazi nacionalnog SEPA projekta u RH u tijeku je uvođenje SDD sheme za kune stoga su za izvršenje SDD naloga u kunama bitni samo nacionalni neradni dani, dok će se o praznicima u drugim državama voditi računa kod SDD-a sheme za euro.
  8. Na koji način primatelj obavještava platitelja o izravnom terećenju?Primatelj može obavijestiti platitelja pisanim putem (uz dostavu redovnog račua), e-mailom, sms-om…odnosno na bilo koji način koji ugovore kao način dostave obavijesti. Obavijest mora sadržavati sve bitne informacije kako bi platitelj na vrijeme osigurao pokriće na svom transakcijskom računu za provedbu naloga izravnog terećenja .
  9. Na koji način i kada primatelj dođe do informacija o odbijanju naloga SEPA izravnog terećenja?Primatelj sa svojom bankom ugovara način na koji će ga banka obavijestiti o odbijenim nalozima. S bankom se također ugovara i terminski plan dostave takvih informacija. Klijent može dobiti pain.002 – xml poruku u kojoj su navedeni odbijeni nalozi i razlog odbijanja, a banka može i na neki drugi način dostaviti takvu informaciju (npr. putem internet bankarstva).
  10. Kako će banka informirati platitelja o pristiglom nalogu SEPA izravnog terećenja?Banka platitelja nema obavezu informiranja platitelja, tu obavezu ima primatelj. Platitelj primanje informacije o pristiglom izravnom terećenju može dogovoriti sa svojom bankom, ako banka nudi takvu uslugu.
  11. Što će se dogoditi ako platitelj promjeni račun?Ako platitelj promijeni račun o tome treba obavijestiti primatelja te treba potpisati nova suglasnost. Ako to ne učini primatelj će o tome biti obaviješten R-transakcijom, odnosno, nalog će mu biti odbijen (uz ispravan kod odbijanja, tj. točnu informaciju o razlogu odbijanja) pa će sam kontaktirati platitelja.
  12. Što se događa u slučaju da platitelj da suglasnost primatelju za izravno terećenje, a transakciju nije moguće provesti jer platitelj nema sredstava na svom računu?Ako platitelj u trenutku naplate izravnog terećenja nema dovoljno sredstava na računu nalog primatelja će biti odbijen, odnosno, neće biti plaćen. Daljnji postupak naplate mora se regulirati između primatelja i platitelja.